Završni sastanak CULPOL projekta “EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi”

Glavni cilj dvogodišnjeg CULPOL projekta ‘EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi’ (rujan 2016. – kolovoz 2018.) bio je poticanje diskusije i kritičkog dijaloga o utjecaju EU agende na hrvatsku kulturnu politiku. Projekt je doprinio unaprjeđenju znanja o relevantnim procesima kulturne politike na EU razini te razvoju suradnje hrvatskih i europskih istraživača/ica koji se bave kulturnim politikama. Sve projektne aktivnosti odvile su se prema planiranom rasporedu – dva veća međunarodna skupa, tri radna sastanka, kao i razna pomoćna i promotivna događanja te radni papiri sudionika koji su objavljeni na mrežnim stranicama projekta.

Završni sastanak u vidu promocije posebnog izdanja časopisa planira se održati 11. lipnja 2018. u biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu. Jedan od završnih rezultata projekta je objavljivanje posebnog izdanja znanstvenog časopisa Croatian International Relations Review (CIRR) s fokusom na relevantne procese kulturne politike na razini Europske unije pod naslovom „European Union and Challenges of Cultural Policies: Critical Perspectives“ (Vol. 24, No. 82). Ovaj događaj je sjajna prilika da zahvalimo autorima i autoricama na radovima, ali i da sažmemo rezultate projekta.

Radna verzija programa završnog sastanka.

Pratite našu mrežnu stranicu za više informacija o sadržaju posebnog izdanja!

Više o fokusu posebnog izdanja časopisa CIRR pročitajte na: https//culpol.irmo.hr/poziv-predaju-radova/

Ostali materijali sa završnog sastanka:

Izvještaj sa završnog sastanka (eng)

 

Poziv na predavanje i diskusiju – Internetski monopoli i redistribucija digitalnog bogatstva

Multimedijalni institut MaMa

Preradovićeva 18, 10000 Zagreb

četvrtak, 24.5.2018. u 19h


U okviru trećeg tematskog CULPOL sastanka radnih grupa, dr. sc. Paško Bilić s Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), i doc. dr. sc. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru sudjelovati će u diskusiji pod nazivom Internetski monopoli i redistribucija digitalnog bogatstva koju organizira Odjel za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u suradnji sa Sekcijom za sociologiju medija Hrvatskog sociološkog društva (HSD) u sklopu Jean Monnet projekta ‘EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi’ (CULPOL).

Globalnim širenjem mrežne infrastrukture raste ekonomska i politička vrijednost podataka koji cirkuliraju internetom. Kompanije koje se bave proizvodnjom i distribucijom informacija najprofitabilnije su kompanije. Apple, Alphabet, Amazon, Microsoft i Facebook postaju oligopol koji usmjerava i kontrolira aktivnosti internetskih korisnika kao što su mrežno pretraživanje, društveno umrežavanje, e-trgovina, mobilna telefonija i računalni operativni sustavi. Podaci postaju glavni resurs novog tipa kapitalizma (Srnicek, 2017), a računalni algoritamski sustavi osnovni alati valorizacije podataka, stvaranja viška vrijednosti i ostvarivanja profita (Bilić, 2017) na temelju eksploatiranog digitalnog rada (Fuchs, 2010). U ovom će se predavanju istražiti pozicija moći globalnih internetskih kompanija iz društveno-povijesne perspektive. Prikazat će se načini stvaranja prihoda od digitalnih podataka, vrijednost digitalnih tržišta u Europi i Hrvatskoj te navike internetskih korisnika u Hrvatskoj. Pritom ćemo se posebice osvrnuti na povijesne promjene u legitimacijskom digitalnom diskursu (Fisher, 2012), održivost lokalne digitalne industrije, kvalitetu i vjerodostojnost informacija, informiranost građana o ključnim društvenim temama te potencijale za pravedniju distribuciju digitalnog bogatstva.

O predavačima:

Dr. sc. Paško Bilić znanstveni je suradnik u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu i suradnik na CULPOL projektu. Godine 2013. doktorirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je gostujući istraživač na Institutu za napredne studije Sveučilišta Westminster u Londonu, gostujući istraživač na Sveučilištu u Bremenu, gostujući istraživač na Sveučilištu Bilgi u Istanbulu i gostujući istraživač doktorand na Sveučilištu Alberta u Kanadi. Za svoja je istraživanja dobio nagradu za najbolji rad Kanadske sociološke asocijacije u 2012. godini. Njegovi su glavni istraživački interesi medijska sociologija i komunikacijske znanosti. Točnije, zainteresiran je za kritičku analizu društvenih odnosa posredovanih digitalnim tehnologijama, javnim politikama i tržištima. Od 2015. voditelj je hrvatskog tima projekta kojim se prati medijski pluralizam, a koji koordinira Europski sveučilišni institut (EUI) u Firenci i financira Europska komisija. Također je sudjelovao na projektima financiranima iz programa COST Europske unije, Sedmog okvirnog programa Europske unije (FP7) te Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Član je odbora Istraživačke mreže 18: sociologija medija i komunikacijskih istraživanja Europske sociološke asocijacije i voditelj Sekcije za sociologiju medija Hrvatskoga sociološkog društva od 2013. godine. Urednik je knjige (zajedno s Jakom Primorac i Bjarkijem Valtyssonom) pod naslovom „Technologies of Labour and the Politics of Contradiction“ (Palgrave Macmillan, 2018). Njegova su istraživanja objavljena u časopisima kao što su Društvena istraživanja i Revija za sociologiju te međunarodnim časopisima Journal of Political Economy of Communication, TripleC: Communication, Capitalism and Critique, New Media & Society, European Journal of Communication, Big Data & Society i Interactions: Studies in Communication and Culture.

Doc. dr. sc. Krešimir Krolo diplomirao je sociologiju i povijest, a doktorat iz sociologije stječe temom “Načini korištenja internetskih društvenih mreža kao pokazatelj društvenog kapitala mladih u Hrvatskoj”. Istraživački interesi su mu vezani uz odnos digitalno-interaktivnih medija i društva s posebnim naglaskom na različite oblike digitalnih kultura te suvremene perspektive kulturnog razvoja i kulturnih potreba mladih. Osmislio je i koordinirao nekoliko neovisnih istraživačkih projekata poput “Sociokulturni profil video igrača i igračica u Hrvatskoj” (2014), “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih u Zadru” (2014), te “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih na Jadranskoj obali” (2015/2016). Trenutno je suradnik na projektu HZZZ-a „Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturalni i subjektivni aspekti“ (2016-) pod vodstvom doc. dr.sc. Karin Doolan (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru). Član je Hrvatskog sociološkog društva (HSD) i sekcije “Sociologija medija” pri Hrvatskom sociološkom društvu i dobitnik stipendije JFDP (Junior Faculty Development Program) američkog konzulata u obliku petomjesečnog boravka na Sveučilištu u Sjevernoj Karolini.

Više o temi:

Više na temu digitalne kulture i medijskih politika možete pronaći u CULPOL knjižnici: https//culpol.irmo.hr/culpol-knjiznica/

Za više informacija o CULPOL projektu i planiranim događanjima pratite mrežnu stranicu projekta culpol.irmo.hr ili nam se obratite na e-mail: culpol@irmo.hr.

Facebook najava događanja : https://www.facebook.com/events/2071815073063067/

U Zagrebu održan međunarodni okrugli stol “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj”

Nakon uspješno održanog međunarodnog okruglog stola “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj” od 19. do 20. travnja 2018. u Zagrebu, zadovoljstvo nam je podijeliti dostupne audio i video materijale sa okruglog stola kao i ostale radne materijale i izvještaj sa skupa.

Dinamičan i bogat program okruglog stola pokrenuo je zanimljive rasprave, te potaknuo dijalog između različitih kulturno-političkih dionika o nekim od ključnih promjena koje Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM) donosi za sektor kulture i medija u Hrvatskoj. Okrugli stol se dotaknuo institucionalnih i regulatornih aspekata DSM-a, mrežnih platformi i održivosti medija, autorskih prava, interesa autora i korisnika, kao i važnih pitanja vezanih uz sektor kulturne baštine u doba digitalizacije, ističući važnost promicanja dijaloga na svim razinama.

Više o okruglom stolu pročitajte u finalnom izvještaju. 

Dostupni audio materijali: 

Moderatorica: dr. sc. Aleksandra Uzelac, IRMO

Moderator: dr. sc. Jaka Primorac, IRMO


Moderator: dr. sc. Paško Bilić, IRMO

Moderatorica: dr. sc. Romana Matanovac Vučković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Moderatorica: dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar, Institut za etnologiju i folkloristiku

Ostali materijali s okruglog stola:

Program okruglog stola

Round-table-reader

U nastavku slijedi galerija slika nakon dva dana održanih panela i koktela dobrodošlice.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

 

Video obraćanje gđe Mariye Gabriel, povjerenice Europske komisije za digitalnu ekonomiju i društvo sudionicima okruglog stola u Zagrebu

Nakon uspješno održanog međunarodnog okruglog stola “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj” od 19. do 20. travnja 2018. u Zagrebu, zadovoljstvo nam je podijeliti video obraćanje gđe Mariye Gabriel, povjerenice Europske komisije za digitalnu ekonomiju i društvo, koja je tako otvorila uvodni panel “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije: institucionalni i regulatorni aspekti”. Video je dostupan na sljedećoj poveznici: Mariya Gabriel

Više o okruglom stolu pročitajte u finalnom izvještaju. 

Ostali materijali s okruglog stola:

Program okruglog stola

Round-table-reader

Objavljeni knjižica i finalni program okruglog stola

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da su finalni program i knjižica za međunarodni okrugli stol “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj” dostupni na našim mrežnim stranicama.

Program okruglog stola će se održati od 19. do 20. travnja 2018. godine u Vijećnici Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Cilj okruglog stola je okupiti istraživače/ice, kulturne djelatnike/ice te donositeljice i donositelje odluka u kulturi te potaknuti dijalog između različitih kulturno-političkih dionika o nekim od ključnih promjena koje Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM) donosi za sektor kulture i medija u Hrvatskoj. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta najvažnija je implicitna kulturna politika koja donosi značajne promjene u radu sveukupnog kulturnog sektora te se u sklopu ovog okruglog stola planira razmotriti kakav je u tom kontekstu doseg nacionalnih kulturnih politika u regulaciji digitalne kulture. Premda je Strategija usvojena 2015. godine, u Hrvatskoj nije posvećena dovoljna pažnja njezinim implikacijama. Kako danas kultura i digitalna kultura postaju sve povezanije u jedinstveni kontekst koji određuje naše iskustvo, kulturne politike ne smiju zapostaviti ovaj, u današnjem svijetu važan, aspekt kulturnih aktivnosti. Okrugli stol omogućit će fokusirane tematske rasprave koje će biti usmjerene na kontekstualiziranje Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za kulturu i medije u Europskoj uniji.

Registracije počinju četvrtak, 19. travnja u 14 sati. Skup će otvoriti Ministrica kulture RH, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek nakon čega slijede dva panela:

Uvodni panel “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije: institucionalni i regulatorni aspekti” otvorit će video obraćanje povjerenice Europske komisije za digitalnu ekonomiju i društvo gđe Mariye Gabriel. Potom će gđa Anja Jelavić, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture RH i g. Božo Zeba, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, predstaviti inicijative hrvatskih donositelja odluka vezane uz Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta u Hrvatskoj.

U prvom panelu pod nazivom “Mrežne platforme i održivost medija u demokratskim društvima” preispitat će se utjecaj mrežnih platformi na lokalne medije i komunikacijsku industriju u političkom, kulturnom i ekonomskom smislu. U fokusu panela biti će utjecaj mrežnih platformi na digitalno oglašavanje, održivost medija, tržišno natjecanje i medijski pluralizam. Ujedno će se raspraviti i mogućnosti javnih potpora za medijske industrije, te građanske alternative tržišnim okvirima medija. U sklopu panela sudjeluju: g. Damir Hajduk, predsjednik Vijeća za elektroničke medije; g. Božidar Abramović, Omnicom Media Grupa i HURA; dr. sc. Paško Bilić, IRMO, g. Ante Pavić, Forum TM; te g. Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

U petak, 20. travnja program se nastavlja uvodnim plenarnim predavanjem nakon čega slijede dva tematska panela na kojima će sudjelovati niz domaćih i inozemnih stručnjaka i stručnjakinja iz područja kulture i medija.

Prof. dr. sc. Katharine Sarikakis s Odsjeka za komunikacije Sveučilišta u Beču, održat će uvodno plenarno predavanje pod nazivom “Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje režima dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?” u kojem će se osvrnuti na izazove koje donosi Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta.

Cilj je drugog panela pod nazivom “Autorska prava, interesi autora i korisnika: Kako potaknuti kreativnost?” raspraviti o tome donosi li DSM reforma prednosti ukupnom kulturnom i medijskom sektoru, ili je prvenstveno namijenjena ‘velikim igračima’ kreativne ekonomije? U sklopu panela sudjeluju: dr. sc. Maja Bogataj Jančič, Institut za intelektualno vlasništvo, Slovenija; dr. sc. Simone Schroff sa Sveučilišta u Amsterdamu; g. Antun Tomislav Šaban, Hrvatsko društvo skladatelja; te g. Hrvoje Hribar, član upravnog odbora Europske federacije audiovizualnih redatelja (FERA).

U trećem panelu, s naslovom “Uspostavljanje ravnoteže između kulture i ekonomije: uloga baštinskih institucija?” naglasak je stavljen na važna pitanja vezana uz sektor kulturne baštine u doba digitalizacije, kao što su: Koja je odgovarajuća konceptualizacija prava intelektualnog vlasništva u digitalnom dobu koja bi osigurala očuvanje snažne javne domene i prava korisnika iz analognog doba? Hoće li obrazovni i baštinski sektor moći iskoristiti prednosti i prilike koje se otvaraju kroz digitalne mreže? U sklopu panela sudjeluju: g. Harry Verwayen, v.d. izvršnog direktora Europeane; dr. sc. Marianne Ping Huang sa Sveučilišta u Aarhusu; dr. sc. Vlatka Lemić, Hrvatski državni arhiv; te gđa. Goranka Horjan, Etnografski muzej u Zagrebu.

Okrugli stol je organiziran u sklopu aktivnosti Jean Monnet projekta “EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi” (CULPOL), a namijenjen je znanstvenoj zajednici, istraživačima/icama, kulturnim djelatnicima, donositeljicama i donositeljima odluka u kulturi, te studentima i mladim kulturnim profesionalcima iz Hrvatske i Europe.

Više informacija o samom okruglom stolu možete naći u programu kao i knjižici.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti u diskusijama!

Ostali materijali s okruglog stola:

DSM_International-Round-Table-Web-Report

Gostujuće predavanje profesorice Katharine Sarikakis u Zagrebu: ‘Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje sustava dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?’

IRMO ima čast najaviti središnje plenarno predavanje profesorice Katharine Sarikakis u sklopu međunarodnog okruglog stola ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’, koji će se održati 20. travnja 2018..

Predavanje pod nazivom ‘Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje sustava dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?’ će se održati u Vijećnici Pravnog fakulteta u Zagrebu, 20. travnja 2018., u 10 sati. Rane registracije poželjne su budući da su dostupna mjesta ograničena kapacitetom mjesta održavanja (sjedeća mjesta za maksimalno 80 osoba), ne kasnije od 15. travnja, preko obrasca za prijavu.

Rezervirajte svoje vrijeme i ne propustite priliku da poslušate predavanje profesorice Sarikakis s Odjela za komunikacije Sveučilišta u Beču o izazovima koje donosi strategija jedinstvenog digitalnog tržišta.

‘Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje sustava dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?’

Unatoč činjenici da je su europske integracije uvelike povezane s ‘tvrdim’ političkim područjima, poput fiskalnog, poljoprivrednog i tehnološkog područja, bit integracija testirana je na svemu ‘mekom’: od toga kako građani doživljavaju Europu kao političku strukturu do učenja o svojim susjedima i raspona mogućnosti izražavanja onoga što znači biti Europljanin u svakodnevnom životu. Razine povjerenja i nepovjerenja u europske institucije, budućnost Europe i mjesto koje ima identitet uvijek su bili testirani načinima života, vjerovanjima i izričajima koji prožimaju ono što zovemo ‘kultura’. Štoviše, povijesno gledajući europski projekt odražavao se u razini pažnje koju je pridavao kulturnom ‘sektoru’, od visoke umjetnosti i medija do zaštite slobodnog govora. Međutim, europska politička struktura ima podvojen odnos prema kulturi: ona ju je fragmentirala, unovčila, instrumentalizirala, glorificirala, ekonomizirala, promicala, marginalizirala, te redefinirala kroz politike koje su u regulatornom smislu tretirale razne aspekte kulture različitim, pa čak i na proturječne načine.

Najnovije izazove predstavlja strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, pri čemu redefiniranje EU kao digitalno orijentiranog, jedinstvenog tržišta 27 europskih država (ili drugih, ovisno o izlazima, pristupanjima i restrikcijama), učinkovito reproducira i inzistira na održavanju nejednakih pokretača razvoja sektora. Kritičari brinu da bi kulture i kulturni sektor, posebice u malim zemljama, ili preciznije, u svim državama osim velike četvorke (Francuska, Njemačka, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo) i dominantne dvojke (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo), mogle biti uključene u sustav ovisnosti i tokenizma, prije nego u stanje razvoja i procvata.

Pitanja su mnogostruka i neodložna, posebice s obzirom na to da Europa nije suočena s ‘normalnim’ izazovima skepticizma prema europskom jedinstvenom tržištu kao 1992., već s ekstremnim posljedicama višestrukih polarizacija u političkim, fiskalnim i društvenim stvarnostima ljudskih života. Teret europskih država u tom je smislu teži nego prije: stari alati kulturnih politika okrenutih prema unutra. iscrpili su svoj kapacitet. Put naprijed prilično je nedvojbeno put stvaranja više integracija, iako se put koji smisleno i angažirano povezuje nacionalne sektore, nacionalna tržišta, nacionalne publike i usput nacionalne proizvođače, podudara s političkom svrhom: zaštititi, promicati, osnaživati i iznova pokrenuti demokraciju. Manje, višestruko umrežene ‘Europe’, kroz koordiniranu akciju mogu usmjeriti jedinstveno digitalno tržište prema željenim odredištima višeglasja, obraćanjem pažnje na druge djeliće slagalice, poput institucija javnih medijskih servisa, arhivskih ustanova i institucija za baštinu, amaterskih kulturnih djelatnika, mladih i obrazovnog sistema.

Za daljnje informacije, molimo pratite CULPOL projekt ili nas kontaktirajte preko e-maila na culpol@irmo.hr