IRMO ima čast najaviti središnje plenarno predavanje profesorice Katharine Sarikakis u sklopu međunarodnog okruglog stola ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’, koji će se održati 20. travnja 2018..
Predavanje pod nazivom ‘Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje sustava dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?’ će se održati u Vijećnici Pravnog fakulteta u Zagrebu, 20. travnja 2018., u 10 sati. Rane registracije poželjne su budući da su dostupna mjesta ograničena kapacitetom mjesta održavanja (sjedeća mjesta za maksimalno 80 osoba), ne kasnije od 15. travnja, preko obrasca za prijavu.
Rezervirajte svoje vrijeme i ne propustite priliku da poslušate predavanje profesorice Sarikakis s Odjela za komunikacije Sveučilišta u Beču o izazovima koje donosi strategija jedinstvenog digitalnog tržišta.
‘Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje sustava dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?’
Unatoč činjenici da je su europske integracije uvelike povezane s ‘tvrdim’ političkim područjima, poput fiskalnog, poljoprivrednog i tehnološkog područja, bit integracija testirana je na svemu ‘mekom’: od toga kako građani doživljavaju Europu kao političku strukturu do učenja o svojim susjedima i raspona mogućnosti izražavanja onoga što znači biti Europljanin u svakodnevnom životu. Razine povjerenja i nepovjerenja u europske institucije, budućnost Europe i mjesto koje ima identitet uvijek su bili testirani načinima života, vjerovanjima i izričajima koji prožimaju ono što zovemo ‘kultura’. Štoviše, povijesno gledajući europski projekt odražavao se u razini pažnje koju je pridavao kulturnom ‘sektoru’, od visoke umjetnosti i medija do zaštite slobodnog govora. Međutim, europska politička struktura ima podvojen odnos prema kulturi: ona ju je fragmentirala, unovčila, instrumentalizirala, glorificirala, ekonomizirala, promicala, marginalizirala, te redefinirala kroz politike koje su u regulatornom smislu tretirale razne aspekte kulture različitim, pa čak i na proturječne načine.
Najnovije izazove predstavlja strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, pri čemu redefiniranje EU kao digitalno orijentiranog, jedinstvenog tržišta 27 europskih država (ili drugih, ovisno o izlazima, pristupanjima i restrikcijama), učinkovito reproducira i inzistira na održavanju nejednakih pokretača razvoja sektora. Kritičari brinu da bi kulture i kulturni sektor, posebice u malim zemljama, ili preciznije, u svim državama osim velike četvorke (Francuska, Njemačka, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo) i dominantne dvojke (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo), mogle biti uključene u sustav ovisnosti i tokenizma, prije nego u stanje razvoja i procvata.
Pitanja su mnogostruka i neodložna, posebice s obzirom na to da Europa nije suočena s ‘normalnim’ izazovima skepticizma prema europskom jedinstvenom tržištu kao 1992., već s ekstremnim posljedicama višestrukih polarizacija u političkim, fiskalnim i društvenim stvarnostima ljudskih života. Teret europskih država u tom je smislu teži nego prije: stari alati kulturnih politika okrenutih prema unutra. iscrpili su svoj kapacitet. Put naprijed prilično je nedvojbeno put stvaranja više integracija, iako se put koji smisleno i angažirano povezuje nacionalne sektore, nacionalna tržišta, nacionalne publike i usput nacionalne proizvođače, podudara s političkom svrhom: zaštititi, promicati, osnaživati i iznova pokrenuti demokraciju. Manje, višestruko umrežene ‘Europe’, kroz koordiniranu akciju mogu usmjeriti jedinstveno digitalno tržište prema željenim odredištima višeglasja, obraćanjem pažnje na druge djeliće slagalice, poput institucija javnih medijskih servisa, arhivskih ustanova i institucija za baštinu, amaterskih kulturnih djelatnika, mladih i obrazovnog sistema.
Za daljnje informacije, molimo pratite CULPOL projekt ili nas kontaktirajte preko e-maila na culpol@irmo.hr