Najava međunarodnog okruglog stola ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’

Zagreb, 19 – 20. travnja 2018.


Međunarodni okrugli stol ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’ održati će se u Zagrebu u travnju 2018. uz predviđeno sudjelovanje sudionika iz Hrvatske i Europe. Ovaj skup IRMO organizira u sklopu aktivnosti dvogodišnjeg Jean Monnet projekta „EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi“ (2016.-2018.) koji ima za cilj poticanje diskusije i kritičkog dijaloga o utjecaju EU agende na hrvatsku kulturnu politiku, a u 2018. godini u fokusu projekta će biti tema kulturnih i medijskih politika u digitalnom dobu.

Planirani okrugli stol u fokus će staviti promjene koje donosi Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM) na sektor kulture i medija u Hrvatskoj. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta najvažnija je implicitna (kulturna) politika koja donosi značajne promjene na rad sveukupnog kulturnog sektora te se u sklopu ovog okruglog stola planira razmotriti kakav je u tom kontekstu doseg nacionalnih kulturnih politika u regulaciji digitalne kulture. Premda je Strategija usvojena prije dvije godine, u Hrvatskoj nije posvećena dovoljna pažnja njezinim implikacijama. Kako danas kultura i digitalna kultura postaju sve povezanije u jedinstveni kontekst koji određuje naše iskustvo, kulturne politike ne smiju zapostaviti ovaj, u današnjem svijetu važan, aspekt kulturnih aktivnosti.

Kulturne politike u digitalnom dobu

Izazovi kulturnih politika u digitalnom kontekstu su složeni i obilježeni procesima globalizacije, konvergencije i fluidnim granicama. Medijska i komunikacijska konvergencija utječu na promjene u društvenoj, ekonomskoj i kulturnoj sferi, često mijenjajući naše prakse na nepredvidljive načine. U kontekstu višenamjenskih trans-medijskih mreža koje omogućuju jednostavno preuzimanje sadržaja između različitih medija, nema jasnih granica, a što pak dovodi do nespretne regulacije koja mora odgovoriti na pitanja, poput primjerice, jesu li sadržaji komunicirani putem digitalnih mreža privatni ili javni; smatramo li ih oblikom osobne komunikacije ili radiodifuzije; kako se suodnose makro i mikro razine; kakav je doseg nacionalnih politika u regulaciji digitalnog prostora, itd.

U kontekstu promjena nastalih zbog utjecaja digitalnog okoliša na suvremeno društvo nužno je promisliti ciljeve kulturnog, društvenog i tehnološkog razvoja kako bismo mogli odrediti jesu li složene promjene društva u cjelini utemeljene na demokratskim osnovama i osiguravaju li građanima mogućnost izbora. Važno pitanje je tko danas odlučuje o mogućim smjerovima i načinima primjene tehnologije? U tom kontekstu moramo se zapitati koju ulogu danas imaju kulturne politike, kada s jedne strane digitalna praksa, a s druge, ostale javne politike sve više određuju kontekst razvoja digitalne kulture? Koje mjesto im preostaje u reguliranju kulturnog prostora kada znamo da danas primjena digitalnih tehnologija mijenja poslovne i komunikacijske modele kulturnog sektora te da više nema niti jednog aspekta suvremene kulture koji tom utjecaju izmiče. Implicitne i eksplicitne kulturne politike se donose i implementiraju od lokalnog nivoa do EU nivoa, od strane javnih vlasti, kao i aktivnog nevladinog sektora i zaklada koji se zalažu za svoje ciljeve u području kulture i medija; one su bitni mehanizmi upravljanja europskim političkim i kulturnim prostorom i utječu na to kako građani doživljavaju i stvaraju kulturu, i međusobno se povezuju.

Važno pitanje je kakve su nam kulturne politike potrebne da bismo postigli najbolje rezultate koji promiču demokratske vrijednosti (slobodu izražavanja, kulturnu raznolikost, medijski pluralizam) u digitalizaciji u sektoru kulture i medija?

EU kontekst i DSM: digitalne politike – kulturne politike

U Europskoj uniji, digitalnu domenu uglavnom reguliraju javne politike izvan djelokruga kulturnih politika, kojima je cilj maksimalno iskoristiti ekonomske i društvene potencijale digitalnih tehnologija, a u fokus stavljaju pitanja fragmentiranog digitalnog tržišta, interoperabilnosti, cyber-kriminala, sigurnosti, privatnosti, digitalne pismenosti, i sl. S obzirom da se naša komunikacija i stvaralaštvo sve više sele u sferu digitalnih komunikacija, EU regulativa koja se tiče digitalnih mreža ili digitalnih usluga (koja nije u domeni kulturnih politika i čiji ciljevi nisu kulturno usmjereni) ima konkretan utjecaj na promjene modela rada i komunikacije u kulturnom i medijskom sektoru, čiji način rada ovisi o prihvaćenim institucionalnim i sektorskim modelima i strategijama, postojećim financijskim mehanizmima i legislativnom okviru. Uz to, utjecaj nacionalnih politika se smanjuje jer regulativa na međunarodnoj ili EU razini često obvezuje na promjene na nacionalnim razinama. Kulturna politika nije u domeni odlučivanja Europske unije, već je ona na razini javnih politika EU područje na koje se primjenjuje princip supsidijarnosti koji podrazumijeva da se državama članicama ostavlja pravo odlučivanja, formuliranja politika i donošenja odluka o financiranju u određenom polju. No kako regulativa vezana uz digitalno okružje ponajviše proizlazi iz drugih javnih politika EU, takve implicitne kulturne politike imaju značajan utjecaj na kulturu u zemljama članicama pa se postavlja pitanje mogu li nacionalne kulturne politike i dalje uspješno regulirati (digitalnu) kulturu u situaciji gdje obaveze proizašle iz drugih javnih politika (primjerice podatkovne politike, regulativa privatnosti, autorskih prava,…)  utječu na kulturni sektor, dok se u tim politikama kulturni ciljevi najčešće ne uzimaju u obzir. Drugim riječima, smatramo li da je kultura marginalizirana u digitalnoj strategiji EU i što treba učiniti da se aktualizira njezin položaj?

Kako je na razini Europske unije, fokus stavljen na kreativnu ekonomiju, koja je u bliskoj vezi s digitalnom ekonomijom, jedna od takvih važnijih implicitnih kulturnih politika je ona koja se odnosi na regulaciju zajedničkog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM), a u čiju domenu spada i regulacija autorskih prava. Reforma vezana uz DSM, stavlja fokus na digitalnu i podatkovnu ekonomiju, no ima direktan utjecaj na kulturnu trgovinu tj. trgovinu (digitalnim) kulturnim dobrima i uslugama, čime nastaju neke neplanirane kulturne ‘nuspojave’. Cilj DSM-a je osigurati visoku kvalitetu digitalnih usluga u EU te stvoriti jedinstveni regulatorni prostor i adekvatne uvijete za razvoj inovativnih digitalnih usluga. Fokus DSM-a je usmjeren na ekonomske koristi digitalne ekonomije pa se stoga naglasak stavlja na poslovne aspekte vezane uz pristup kulturnom sadržaju. DSM pitanje kulturne raznolikosti uglavnom shvaća kao mogućnost da kroz digitalno tržište više sadržaja može potencijalno doprijeti do više korisnika koji taj sadržaj kupuju. Van fokusa ostaju novo-medijske kulturne prakse korisnika i općenito prava korisnika na pristup kulturnom sadržaju i njegovu daljnju uporabu/komunikaciju, te sadržaj koji nije ponuđen na profitnoj logici.

S obzirom na diskrepanciju između nadnacionalne tržišne logike koju zastupa DSM reforma i teritorijalnog principa u okviru kojega funkcioniraju instrumenti nacionalnih kulturnih politika, ključno pitanje je donosi li DSM reforma korist cjelokupnom kulturnom sektoru ili prvenstveno velikim ‘igračima’ u području kreativne ekonomije, te hoće li male zemlje članice imati koristi od predloženih reformi? Neosporna je korist za poslovni sektor i ‘korisnike-potrošače’ od pojednostavljenja trenutno fragmentiranog digitalnog tržišta EU u kojemu se prava korištenja digitalnog sadržaja moraju posebno ugovoriti sa svakom od 28 zemalja članica, no predložene promjene dovode do redistribucije prihoda od primjerice autorskih prava, što je jedan od instrumenata nacionalnih kulturnih politika, pri čemu se ne uzimaju u obzir trenutni modeli i potrebe na nacionalnim razinama. DSM možemo razumjeti kao pokušaj Europske komisije da posredno rekonfigurira europski kulturni prostor jer predložene promjene imaju utjecaj na načine kroz koje se upravlja kulturnim sektorom u zemljama članicama EU. Za nove policy pristupe bitno je pronaći adekvatno mjesto (digitalne) kulture između tržišta i šireg društvenog konteksta i omogućiti da kulturni i umjetnički ciljevi kulturnih organizacija budu podržani poslovnim modelima koji osiguravaju dugoročnu održivost digitalnih kulturnih servisa, a da bi se to postiglo vidljiva je potreba za kontinuiranim istraživanjima u tom području. Pitanje je u kolikoj je mjeri Hrvatska pripravna na tekuće i predstojeće promjene i koliko može na njih utjecati?

Programski i organizacijski okvir

Cilj ovog okruglog stola je okupljanjem istraživača/ica, kulturnih radnika/ica i donosioca odluka u kulturi potaknuti dijalog između različitih kulturno-političkih dionika o nekim od ključnih promjena koje Strategija donosi za područje kulture i medija. Format okruglog stola omogućiti će fokusirane tematske rasprave. Fokus će biti usmjeren na kontekstualiziranje Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za kulturu i medije u Europskoj uniji i raspravljati će se o temama koje uključuju:

  • Digitalizacija kulturne baštine: kako preskočiti prepreke ostvarivanju pristupa sadržaju?
  • Copyright, autorsko pravo i otvoreni podaci: kako zaštititi stvaralaštvo?
  • Ažurirana Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama: Kakve implikacije za kulturu i medije?

Radni jezici skupa su hrvatski i engleski, uz osiguran simultani prijevod. Na okruglom stolu je predviđena je participacija sudionika iz Hrvatske i iz drugih europskih zemalja.

Mogućnosti za objavljivanje radova:

  • U okviru projekta CULPOL u 2018. godini je planirano objavljivanje posebnog izdanja časopisa Croatian International Relations Review (CIRR) na temu kulturnih politika i EU. Radovi na temu utjecaja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj su dobrodošli. Poziv na predaju radova dostupan je stranici CULPOL projekta.
  • Pozivamo zainteresirane na slanje radova za CULPOL tematske dokumente. Unutar serije CULPOL tematskih dokumenata i analitičkih komentara istraživati će se na koje sve načine Europska unija utječe na kulturnu politiku na nacionalnoj i na lokalnoj razini kako bi se istraživače/ice kulture, donosioce odluka i kulturne radnike u Hrvatskoj zainteresiralo za EU teme. Radovi na temu utjecaja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj su dobrodošli. Za više informacija vidi: http://culpol.irmo.hr/culpol-issue-papers/.

Programski odbor:

  • Dr. sc. Aleksandra Uzelac, viša znanstvena suradnica i voditeljica Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Jaka Primorac, viša znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Paško Bilić, znanstveni suradnik u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Romana Matanovac Vučković, docentica na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe – Ured MEDIA Hrvatske

Organizacijski odbor:

  • Dr. sc. Aleksandra Uzelac, viša znanstvena suradnica i voditeljica Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Jaka Primorac, viša znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Paško Bilić, znanstveni suradnik u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Matea Senkić, stručna suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Barbara Lovrinić, stručna suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO

Za više informacija pratite objave na CULPOL stranici ili se obratite organizatorima na e-mail culpol@irmo.hr.

Ostali materijali s okruglog stola:

Programme-DSM-Round-Table-ENG

DSM_International-Round-Table-Web-Report

Round-table-reader

 

Comments

comments