Jadran Antolović
Dr.sc. Jadran Antolović, stručnjak za ekonomske i pravne aspekte zaštite i očuvanja kulturne baštine redoviti je profesor i prodekan na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću. Doktorirao je na Sveučilištu u Rijeci na temu ‘Spomenička renta u funkciji očuvanja zaštićene graditeljske baštine’, magistrirao ekonomske znanosti na Ekonomkom fakultetu u Osijeku, te diplomirao na Pravnom fakultetu u Osijeku. Završio je jednogodišnji diplomatski studij na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH. Od 2004. do 2008. godine obnašao je dužnost državnog tajnika Ministarstva kulture. Objavio je nekoliko knjiga i više stručnih radova. Bio je član UNESCO ekspertne skupine koja je pomagala Rumunjskoj pri unaprjeđenju sustava zaštite kulturne baštine. Tijekom 2007. godine pomagao je Ministarstvu kulture Republike Slovenije i Mađarskoj službi za zaštitu kulturne baštine pri unaprjeđenju zakona iz područja kulturne baštine, te je bio savjetnik ministru kulture Crne Gore.
Snježana Banović
Dr.sc. Snježana Banović je redateljica, spisateljica i redovita profesorica na Odsjeku Produkcije Akademije dramske umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je teatrologiju na Filozofskom fakultetu i dosad objavila dvije knjige (Država i njezino kazalište, Kazalište krize), a još su dvije u pripremi (Kazalište za narod, Službeni izlaz). Glavno područje njezina rada i istraživanja su nacionalna kazališta, nacionalni festivali i javna kazališta u kontekstu kulturne politike Hrvatske i EU te kulturni menadžment. Autorica je više znanstvenih tekstova iz područja teatrologije, recenzentica znanstvenih studija i članaka, redovito objavljuje kolumne u različitim tiskanim i on-line izdanjima. Članica je više umjetničkih udruga u Hrvatskoj i u Europi, povjerenstava i prosudbenih žirija. U dva je navrata bila predsjednica Vijeća za scensku umjetnost Ministarstva kulture RH, a bila je i ravnateljica Drame HNK u Zagrebu. Mentorica je mnogih studentskih predstava i projekata na ADU, a trenutno vodi sveučilišni istraživački projekt Odnos međunarodnih financijskih instrumenata kulturne politike i strategija programiranja u suvremenim izvedbenim praksama.
Biserka Cvjetičanin
Dr.sc. Biserka Cvjetičanin je znanstvena savjetnica emerita u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO, i bivša zamjenica Ministra kulture Republike Hrvatske (2000.-2004.). Diplomirala je komparativnu književnost i doktorirala iz područja afričkih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980. godine. Usavršavala se na specijalističkim studijima na Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales (EHESS), Sorbonne, Paris, te School of Oriental and African Studies (SOAS), University of London. Godine 1989. UNESCO i Vijeće Europe imenuju je za voditeljicu Svjetske mreže za istraživanje i suradnju u području kulturnog razvoja – Culturelink. Članica je Znanstvenog vijeća Regionalnog ureda UNESCO-a za znanost i kulturu u Europi, u razdoblju 2013.-2016. Bila je članica Administrativnog vijeća Međunarodnog fonda UNESCO-a za promicanje kulture (2004.-2008.) i Savjetodavnog vijeća UNESCO-a za izradu Svjetskog izvještaja o kulturnoj raznolikosti (2006.-2009.). U središtu njenih istraživanja su međunarodni kulturni odnosi i suradnja, kulturni razvoj i kulturne politike. Autorica je i urednica brojnih knjiga, znanstvenih radova i članaka (vidi bibliografiju: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=7463).
Simona Goldstein
Simona Goldstein rođena je 1971. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu, Centar za kulturu i umjetnost (smjer INDOK – muzeologija), te Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Po zvanju je diplomirani anglist i povjesničar umjetnosti. Na Poslijediplomskom studiju Poduzetništvo Ekonomskog fakulteta Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku (ICES – International Centre for EntrepreneurialStudies | Međunarodni centar za poduzetničke studije) ) stekla je stupanj magistra znanosti. Trenutno vodi izdavačku kuću Izdanja Antibarbarus, profiliranu za društvena i humanistička izdanja, te udrugu IDEMO Institut za demokraciju (www.idemo.hr ). Aktivna je u Zajednici nakladnika i knjižara HGK, posebno u Grupaciji nakladnika za znanstvenu i stručnu knjigu. Godine 2011. s još 5 direktora nakladničkih kuća i jednog portala suosnovala je Knjižni blok – Inicijativu za knjigu (www.knjizniblok.hr), udrugu kojoj je glavni cilj utjecati na uređenje tržišta knjiga i kulturu čitanja u RH, a kroz javno zagovaranje, lobiranje i izradu preporuka za promjene i međusektorsku suradnju. Često sudjeluje na radionicama, seminarima i povremeno na konferencijama vezanim za područja interesa, redovito se dodatno educira u raznim područjima, te povremeno i predaje vezano za iskustva u sektoru kreativnih industrija. Autorica je knjige Poduzetništvo u kreativnim industrijama (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2016).
Ines Jemrić Ostojić
Ines Jemrić Ostojić voditeljica je preddiplomskog stručnog studija Menadžment u kulturi pri Veleučilištu s pravom javnosti Baltazar, Zaprešić na kojem predaje sociološku skupinu kolegija. Magistrirala je sociologiju kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Njeni istraživački interesi obuhvaćaju kulturnu participaciju mladih, kulturne i kreativne industrije, kulturnu globalizaciju te obrazovanje u području kulture. Sudjelovala je i izlagala na više međunarodnih konferencija te gostovala i stručno se usavršavala na sveučilištima u Španjolskoj i Turskoj. Vodila je nekoliko stručnih međunarodnih projekata. Sudjelovala je na međunarodnom CARDS projektu Restrukturiranje tržišta rada te bila konzultantica na istraživačkim projektima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Osim područjem kulture, bavi se i praćenjem kvalitete te trenutno obnaša funkciju voditeljice Ureda za osiguravanje kvalitete pri matičnoj instituciji.
Boris Jurinić
Boris Jurinić je diplomirani politolog i voditelj Službe za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Informacijsko-dokumentacijskim i razvojno-istraživačkim poslovima na području kulture i kulturne politike bavi se od 1988. u Zavodu za kulturu Hrvatske a potom u Ministarstvu kulture. Utemeljitelj je projekta Kulturogram Republike Hrvatske – prvog integriranog informacijskog sustava kulture u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Surađivao je na projektima Culturelink i Culturenet Croatia. U sklopu projekta Vijeća Europe suradnik bio je na izradi prvog Nacionalnog izvještaja Kulturna politika Republike Hrvatske. Autor je dionice „Istraživanje i razvoj“ Strategije kulturnog razvitka projekta Hrvatska u 21. stoljeću. Uređivao je glasilo, web i stručne biblioteke Ministarstva kulture. Voditelj je istraživanja financiranja cjeline javnokulturnih potreba u RH (državna i lokalne razine) te drugih razvojnih i statističkih istraživanja Ministarstva kulture. U fokusu interesa su mu problemi i izazovi strateškog planiranja u kulturi na svim kulturnopolitičkim razinama te područjima kulture i umjetnosti (usp. „Strateško planiranje u kulturi – iskustva i izazovi“, TIM4PIN, 2/2012.).
Vjeran Katunarić
Dr.sc. Vjeran Katunarić je redoviti profesor sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru. Bavio se istraživanjem migracija (1973-1980), etničkih odnosa, kulturnih politika u multietničkim društvima s posebnim naglaskom na Balkan. Bio je gostujući profesor na nekoliko sveučilišta u SAD-u (1985 i 2000) i Švedskoj (1992-1993), ekspert, izvjestitelj i konzultant Vijeća Europe za kulturnu politiku (1999-2003), te ekspert na projektu Europske komisije o interkulturalnom dijalogu (2008).Od 2016 radi kao ekspert na istraživačkom projektu financiranom od strane Europskog parlamenta na temu građanskog obrazovanja u zemljama Europske unije. Dr. Katunarić danas vodi nastavu na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima iz socioloških predmeta Multietnička društva (preddiplomski studiji), Historijska sociologija, Klasične sociološke teorije kulture (u okviru međunarodnog diplomskog studija kulturne sociologije), Izgradnja teorije u sociologiji (diplomski studiji), te Teorije regionalnog i lokalnog razvoja (poslijediplomski studij – uokviru združenog doktorskog studija Sociologije regionalnog i lokalnog razvoja).
Mario Kikaš
Mario Kikaš je urednik časopisa RAD. koji se bavi suradnjom civilnog sektora i sindikata, te član Baze za radničku inicijativu i organizaciju. Od 2012. do 2014. godine član je uredništva časopisa Zarez. Stalni je suradnik nekoliko domaćih i regionalnih medija i umjetničkih organizacija poput Kulturpunkta, Le Monde Diplomatiquea, Biltena, Vox Femina i BLOK-a. Iako je objavljivao tekstove o mnogim temama, uži interes su mu izvedbene umjetnosti o čemu objavljuje tekstove u stručnim časopisima Frakcija i Teorija koja hoda. U periodu od 2014. do 2016. godine sudjelovao je kao dio šireg tima u pripremi umjetničkog programa kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture, a od 2013. do 2015. godine član je povjerenstava za procjenu kvalitete prijava na programe Zaklade ”Kultura nova” te je član neformalnog umjetničkog kolektiva Šavovi zajedno s Milom Pavičević (dramaturginja), Zrinkom Užbinec (koreografkinja) i Lujom Parežaninom (glazbenik).
Darko Lukić
Dr.sc. Darko Lukić redoviti je profesor na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Predaje i na doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je i na Karl-Franzens-UniversitätGraz, Austria, te gostovao i surađivao na brojnim sveučilištima u inozemstvu (Velika Britanija, SAD, Italija, Španjolska, Brazil, Argentina, Bugarska, Rumunjska, Poljska). Doktorirao je teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2005., magistrirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta Umetnosti u Beogradu 1990., i diplomirao komparativnu književnosti, filozofiju i teatrologiju na Filozoskom fakultetu u Sarajevu 1985. Stručno se usavršavao na Tisch School of the Arts, New York University u New Yorku 1997. kao Fulbrightov stipendist, zatim na European Academy for Culture and Management u Salzburgu 1995., zatim na Institute for Theater Anthropology, University of Copenhagen 1998., te kao rezidentni dramski pisac u Royal Court Theatre u Londonu 1996. sa stipendijom British Councila, i LeChartreuse, Avignon, 1994. kao stipendist francuskog Ministarstva kulture. Diplomirao je e-learning course design na ELA (E- learning akademija) u Zagrebu, a certificirani je trener za nastavnike s diplomom TQ (Teaching Intelligence – edukacija za edukatore). Objavio je teorijske knjige u području teatrologije (“Uvod u primijenjeno kazalište – čije je kazalište”, “Uvod u antropologiju izvedbe – kome treba kazalište”, “Kazalište u svom okruženju” knjiga 1 “Kazališni identiteti” i knjiga 2 “Kazališna intermedijalnost i interkulturalnost”, te “Kazalište, kultura, tranzicija”, “Drama ratne traume”, “Produkcija i marketing scenskih umjetnosti” i “Misliti igru?”) kao i znanstvene tekstove, te sudjelovao na mnogim međunarodnim teatrološkim konferencijama i seminarima. Objavljuje i prozu, dramske tekstove, te prevodi s engleskog i španjolskog jezika.
Igor Mavrin
Dr.sc. Igor Mavrin je znanstvenik, samostalni istraživač i konzultant za područje kulturnih politika i kulturalnog menadžmenta te vanjski suradnik Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Doktorirao je 2013. godine na temi Kulturni mega-eventi kao generator urbanog i regionalnog razvoja, a tijekom i nakon doktorskog studija objavljuje niz znanstvenih radova na temu kulturalnog menadžmenta i kulturnih politika, s najvećim naglaskom na temu Europskih prijestolnica kulture. Od početka kandidature Osijeka za naslov Europske prijestolnice kulture dio je užeg projektnog tima. U drugoj fazi projekta Osijek 2020. bio je glavni urednik završne prijavne knjige (bidbooka). U projektu EPK kandidature Novi Sad 2021. imao je konzultantsku ulogu za cjelokupan sadržaj finalne prijavne knjige i koordinirao projektnu suradnju između Osijeka i Novog Sada.
Davor Mišković
Davor Mišković kulturni je djelatnik iz Rijeke koji se bavi umjetničkom produkcijom, istraživanjima i strateškim planiranjem u području kulture. Voditelj je neprofitne organizacije Drugo more unutar koje se bavi lepezom aktivnosti od selekcije programa do izvršne produkcije, uključujući fundraising i PR. Bavi se također istraživanjem kulturnog sektora, aktivno sudjelujući u kreiranju kulturnih politika i menadžmenta kulturnih institucija i mreža (od 2009. do 2016. bio je predsjednik kulturne mreže Clubture i od 2008. godine je predsjednik Kazališnog vijeća Gradskog kazališta lutaka u Rijeci). Magistrirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je više od 50 članaka za kulturne časopise i u 2013. godini knjigu “Istraživanja u kulturi”. Radio je sedam godina u Ministarstvu kulture i bio povremeni suradnik u velikom broju kulturnih udruga, agencija za istraživanje tržišta, dnevnih novina i časopisa.
Krešimir Račić
Viši stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Završio je diplomski studij politologije na Fakultetu političkih znanosti sa specijalizacijom u Javnim politikama i Političkoj teoriji. Primarno područje interesa su mu odnos i (ne)mogućnosti demokracije i javnih politika. U Ministarstvu kulture od 2012. godine bavi se metodologijom statistike kulture, analizom dostupnih nacionalnih kulturnostatističkih podataka te organizacijom i provođenjem statističkih istraživanja za analitičke i strateškoplanske potrebe Ministarstva kulture. Zainteresiran je poglavito za istraživanje hrvatskog kulturnog sustava te eksplicitnih i implicitnih kulturnih politika Republike Hrvatske u kontekstu Europske unije.
Janja Sesar
Janja Sesar (1979) je vršiteljica dužnosti ravnatelja Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade. Radila je kao koordinatorica Saveza udruga Operacija grad i urednica te menadžerica internetskog portala za nezavisnu kulturu, suvremenu umjetnost i civilno društvo Kulturpunkt.hr, gdje je stekla iskustva i znanja o polju nezavisne kulture i suvremene umjetnosti. U zadnjih 15 godina sudjelovala je u organizaciji različitih kulturnih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima i organizaciji predstavljanja i izložbe “Nove tendencije” u Zentrum für Kunst und Medientechnologie u Karlsruheu. Diplomirala je hrvatski i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te završila MA studij menadžementa u kulturi i medijima na Freie Universitätu u Berlinu. Sudjelovala je kao sudionik i moderator na različitim konferencijama, seminarima i radionicama te je više puta bila stipendist Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD). 2014. je pozvana na sudjelovanje u International Visitors Leadership Programme ministarstva vanjskih poslova SAD-a i na Cultural Ciplomacy Platform, održanom na Malti 2016. u organizaciji Europske komisije.
Anera Stopfer
Anera Stopfer je diplomirala francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i završila stručni poslijediplomski studij -Europski studiji, u organizaciji Sveučilišta Panteon Assas u Parizu i Sveučilišta u Zagrebu. Osim različitih kratkoročnih edukacija, uglavnom usmjerenih na pitanja kreiranja politika, završila je tečaj na ENA (Ecole National d’Administration). Od 2007. godine zaposlena je u Ministarstvu kulture u Upravi za međunarodne odnose. Bila je član Mješovitog organizacijskog odbora koji je bio odgovoran za pripremu i provedbu dva velika festivala (Croatie, la voice iRendez-vous)održanih 2012. godine u Francuskoj, te 2015. godine u Hrvatskoj. U 2015. godini je postala voditeljica Službe za kulturne i kreativne industrije u Ministarstvu kulture i voditeljica Deska za Program Kreativna Europa. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja aktivno je sudjelovala u radu Odbora za poslove u kulturi Vijeća Europske unije, a od 2015. godine je članica radne skupine OMC (Open MethodofCoordination) za područje kulturnih i kreativnih industrija.Trenutno piše disertaciju o kulturnim politikama u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija Hrvatska kultura na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Nada Švob-Đokić
Dr.sc. Nada Švob-Đokić je znanstvena savjetnica emerita u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, Odjel za kulturu i komunikacije. Njezini istraživački interesi obuhvaćaju kulturni razvoj i kulturnu raznolikost (multikulturalnost, interkulturna komunikacija), kulturnu globalizaciju, transformaciju i tranziciju, medijatizaciju kultura te kulturne i medijske politike. Među brojnim projektima na kojima je radila kao voditeljica ili kao glavni istraživač valja spomenuti europske FP6 i FP7 projekte RedefiningCulturalIdentitiesinSoutheast Europe (2000-2007) i MEDIADEM-European Media PoliciesRevisited: ValuingandReclaiming Free andIndependent Media inContemporaryDemocratic Systems (2010 -2013), te nacionalneprojekte Kreativne i industrije znanja u tranzicijskim zemljama (2004-2007) i Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene (2007-2013). N. Švob-Đokić objavila je (u Zagrebu, Parizu, New Yorku, Pragu, Moskvi, Ljubljani, Beogradu, Rimu i Skopju) brojne radove na hrvatskom, engleskom, francuskom i drugim jezicima (djelomična bibliografija: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=48821).
Daniela Urem
Daniela Urem inicirala je Ured za kulturu i umjetnost Sveučilišta u Rijeci 2012. godine. Sudjelovala je u izradi prve strategije za kulturu Sveučilišta u Rijeci i autor je programskog dijela elaborata osnivanja Studentskog kulturnog centra Sveučilišta u Rijeci. Pokrenula je prve Life-LongLearning Programe iz područja kulture na Sveučilištu u Rijeci (Pixel Film, TV and New Media i The International Dino Ciani Piano Masterclasses) i inicijativu Kvadart usmjerenu na međunarodnu suradnju i razvoj kapaciteta u kulturi. U 2013. godini, u sklopu nominacije grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture, bila je autor je i voditeljica Unicult2020, studijskog programa razvoja kapaciteta iz kulturnog menadžmenta i kulturnih politika. Diplomirala je psihologiju na Pace University u New Yorku. Osnivačica je Doors Art Fondacije, New York (od 2004.) gdje je kao umjetnička direktorica producirala više od 70 programa promicanja hrvatske kulture i umjetnosti međunarodnoj publici. Daniela Urem trenutno radi na nekoliko platformi, na projektima vezanim za kulturni razvoj i kulturne politike i aktivno je uključena u razne oblike međunarodne kulturne suradnje. U svom radu promovira interkulturni dijalog i suradnju, aktivni je član ENCTAC, CultureAction Europe, Regional Cultural Policyand Management Platforme i redovito održava predavanja iz područja kulturnog menadžmenta i politika.
Dea Vidović
Dr.sc. Dea Vidović upraviteljica je Zaklade “Kultura nova” (Zagreb, Hrvatska). Radila je kao urednica i novinarka te voditeljica brojnih kulturnih projekata uglavnom u organizacijama civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti. Autorica je mnogobrojnih članaka o novim kulturnim praksama i urednica nekoliko publikacija. Sudjelovala je i izlagala na brojnim konferencijama u zemlji i inozemstvu te držala predavanja iz područja kulturne politike. Diplomirala je na studiju komparativne književnosti i indologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2012. doktorirala s disertacijom “Razvoj novonastajućih kultura u gradu Zagrebu od 1990. do 2010.”
Emina Višnić
Emina Višnić je kulturna radnica iz Zagreba s bogatim iskustvom u području kulturnog menadžmenta, u umrežavanju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, te u kulturnom zagovaranju i izgradnji kapaciteta. Do 2017. godine je obnašala funkciju ravnateljice ustanove POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade (Zagreb), a od siječnja 2017. preuzima funkciju izvršne direktorice projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Bila je potpredsjednica Izvršnog odbora europske zagovaračke mreže Culture Action Europe (Bruxelles), te predsjednica Upravnog odbora Zaklade “Kultura nova”. Bila je članica Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse pri Ministarstvu kulture te umjetnička savjetnica za komplementarne djelatnosti pri Hrvatskom audiovizualnom centru. Povremeno radi kao trenerica te govori/piše o kulturnim politikama i menadžmentu u kulturi. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost te je studirala teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Završila je Summer International Fellowship Program pri DeVos Institute of Arts Management at the Kennedy Center (Washington, DC).