Autorice: Jaka Primorac, Nina Obuljen Koržinek i Aleksandra Uzelac 

Detalji: CULPOL TEMATSKI DOKUMENT 4, IRMO, Zagreb, prosinac, 2017.

Jezik: hrvatski (sažetak na engleskom)

Privitak: TD4_Položaj i uloga kulture u Agendi EU. Policy implikacije potprograma Kultura u programu Kreativna Europa_ 

SAŽETAK

Na temelju kritičke analize potprograma Kultura programa Kreativna Europa usvojenog 2013. godine, u ovom tematskom dokumentu se razmatraju policy implikacije položaja kulture, i analiziraju promjene u razumijevanju uloge i položaja kulture u široj političkoj agendi Europske unije. Nakon kratke analize promjenjivog diskursa Europske unije koji se odnosi na sektor kulture i medija, autorice analiziraju širi policy kontekst programa Kreativna Europa. Tema se analizira razmatrajući policy arhitekturu programa Kreativna Europa i njegovu izvedivost, dajući naglasak na uvjete ugovora s dionicima. Autorice istražuju je li instrument prilagođen trenutnoj situaciji i kako odgovara na potrebe sektora. Istraživanjem predloženih i usvojenih instrumenata programa Kreativna Europa, autorice pokazuju putanju diskursa „konkurentnosti“  u stvaranju programa i njegovo dodatno jačanje u najnovijim politikama za kulturni sektor.

Ključne riječi: kulturna politika, javna politika, Europska unija, kulturni sektor, program Kreativna Europa.

Autor: Paško Bilić

Detalji: CULPOL ANALITIČKI OSVRT 2, IRMO, Zagreb, rujan 2017.

Jezik: hrvatski (sažetak na engleskom)

Privitak: AO2_Bilic Pasko_Proturjecnosti interneta i problem artikulacije javnog interesa_

SAŽETAK

U analitičkom osvrtu Proturječnosti interneta i problem artikulacije javnog interesa autor ističe tri glavne prepreke demokratske racionalizacije suvremenih komunikacijskih tehnologija: (1) proturječnost između besplatnih internetskih servisa te njihove ekonomske i političke dominacije nad globalnim informacijskim tokovima; (2) manipulaciju javnih informacija i sprječavanje tržišnog natjecanja pod mitom tehnološke neutralnosti; (3) kvantifikaciju javno dostupnih informacija i pad kvalitete informacija u nacionalnim okvirima. Autor smatra da navedene proturječnosti ograničavaju okvire djelovanja i demokratskog promišljanja digitalnog komunikacijskog prostora. Demokratski principi kao što su univerzalan pristup uslugama te neutralnost tehnologije gube svoj demokratski potencijal u aktualnom društveno-povijesnom trenutku. Društveno definiran javni interes može se ostvariti jedino rješenjem navedenih proturječnosti.