Kategorija: Događanja

Objavljeni knjižica i finalni program okruglog stola

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da su finalni program i knjižica za međunarodni okrugli stol “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj” dostupni na našim mrežnim stranicama.

Program okruglog stola će se održati od 19. do 20. travnja 2018. godine u Vijećnici Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Cilj okruglog stola je okupiti istraživače/ice, kulturne djelatnike/ice te donositeljice i donositelje odluka u kulturi te potaknuti dijalog između različitih kulturno-političkih dionika o nekim od ključnih promjena koje Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM) donosi za sektor kulture i medija u Hrvatskoj. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta najvažnija je implicitna kulturna politika koja donosi značajne promjene u radu sveukupnog kulturnog sektora te se u sklopu ovog okruglog stola planira razmotriti kakav je u tom kontekstu doseg nacionalnih kulturnih politika u regulaciji digitalne kulture. Premda je Strategija usvojena 2015. godine, u Hrvatskoj nije posvećena dovoljna pažnja njezinim implikacijama. Kako danas kultura i digitalna kultura postaju sve povezanije u jedinstveni kontekst koji određuje naše iskustvo, kulturne politike ne smiju zapostaviti ovaj, u današnjem svijetu važan, aspekt kulturnih aktivnosti. Okrugli stol omogućit će fokusirane tematske rasprave koje će biti usmjerene na kontekstualiziranje Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za kulturu i medije u Europskoj uniji.

Registracije počinju četvrtak, 19. travnja u 14 sati. Skup će otvoriti Ministrica kulture RH, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek nakon čega slijede dva panela:

Uvodni panel “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije: institucionalni i regulatorni aspekti” otvorit će video obraćanje povjerenice Europske komisije za digitalnu ekonomiju i društvo gđe Mariye Gabriel. Potom će gđa Anja Jelavić, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture RH i g. Božo Zeba, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, predstaviti inicijative hrvatskih donositelja odluka vezane uz Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta u Hrvatskoj.

U prvom panelu pod nazivom “Mrežne platforme i održivost medija u demokratskim društvima” preispitat će se utjecaj mrežnih platformi na lokalne medije i komunikacijsku industriju u političkom, kulturnom i ekonomskom smislu. U fokusu panela biti će utjecaj mrežnih platformi na digitalno oglašavanje, održivost medija, tržišno natjecanje i medijski pluralizam. Ujedno će se raspraviti i mogućnosti javnih potpora za medijske industrije, te građanske alternative tržišnim okvirima medija. U sklopu panela sudjeluju: g. Damir Hajduk, predsjednik Vijeća za elektroničke medije; g. Božidar Abramović, Omnicom Media Grupa i HURA; dr. sc. Paško Bilić, IRMO, g. Ante Pavić, Forum TM; te g. Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

U petak, 20. travnja program se nastavlja uvodnim plenarnim predavanjem nakon čega slijede dva tematska panela na kojima će sudjelovati niz domaćih i inozemnih stručnjaka i stručnjakinja iz područja kulture i medija.

Prof. dr. sc. Katharine Sarikakis s Odsjeka za komunikacije Sveučilišta u Beču, održat će uvodno plenarno predavanje pod nazivom “Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje režima dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?” u kojem će se osvrnuti na izazove koje donosi Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta.

Cilj je drugog panela pod nazivom “Autorska prava, interesi autora i korisnika: Kako potaknuti kreativnost?” raspraviti o tome donosi li DSM reforma prednosti ukupnom kulturnom i medijskom sektoru, ili je prvenstveno namijenjena ‘velikim igračima’ kreativne ekonomije? U sklopu panela sudjeluju: dr. sc. Maja Bogataj Jančič, Institut za intelektualno vlasništvo, Slovenija; dr. sc. Simone Schroff sa Sveučilišta u Amsterdamu; g. Antun Tomislav Šaban, Hrvatsko društvo skladatelja; te g. Hrvoje Hribar, član upravnog odbora Europske federacije audiovizualnih redatelja (FERA).

U trećem panelu, s naslovom “Uspostavljanje ravnoteže između kulture i ekonomije: uloga baštinskih institucija?” naglasak je stavljen na važna pitanja vezana uz sektor kulturne baštine u doba digitalizacije, kao što su: Koja je odgovarajuća konceptualizacija prava intelektualnog vlasništva u digitalnom dobu koja bi osigurala očuvanje snažne javne domene i prava korisnika iz analognog doba? Hoće li obrazovni i baštinski sektor moći iskoristiti prednosti i prilike koje se otvaraju kroz digitalne mreže? U sklopu panela sudjeluju: g. Harry Verwayen, v.d. izvršnog direktora Europeane; dr. sc. Marianne Ping Huang sa Sveučilišta u Aarhusu; dr. sc. Vlatka Lemić, Hrvatski državni arhiv; te gđa. Goranka Horjan, Etnografski muzej u Zagrebu.

Okrugli stol je organiziran u sklopu aktivnosti Jean Monnet projekta “EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi” (CULPOL), a namijenjen je znanstvenoj zajednici, istraživačima/icama, kulturnim djelatnicima, donositeljicama i donositeljima odluka u kulturi, te studentima i mladim kulturnim profesionalcima iz Hrvatske i Europe.

Više informacija o samom okruglom stolu možete naći u programu kao i knjižici.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti u diskusijama!

Ostali materijali s okruglog stola:

DSM_International-Round-Table-Web-Report

Gostujuće predavanje profesorice Katharine Sarikakis u Zagrebu: ‘Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje sustava dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?’

IRMO ima čast najaviti središnje plenarno predavanje profesorice Katharine Sarikakis u sklopu međunarodnog okruglog stola ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’, koji će se održati 20. travnja 2018..

Predavanje pod nazivom ‘Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje sustava dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?’ će se održati u Vijećnici Pravnog fakulteta u Zagrebu, 20. travnja 2018., u 10 sati. Rane registracije poželjne su budući da su dostupna mjesta ograničena kapacitetom mjesta održavanja (sjedeća mjesta za maksimalno 80 osoba), ne kasnije od 15. travnja, preko obrasca za prijavu.

Rezervirajte svoje vrijeme i ne propustite priliku da poslušate predavanje profesorice Sarikakis s Odjela za komunikacije Sveučilišta u Beču o izazovima koje donosi strategija jedinstvenog digitalnog tržišta.

‘Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje sustava dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?’

Unatoč činjenici da je su europske integracije uvelike povezane s ‘tvrdim’ političkim područjima, poput fiskalnog, poljoprivrednog i tehnološkog područja, bit integracija testirana je na svemu ‘mekom’: od toga kako građani doživljavaju Europu kao političku strukturu do učenja o svojim susjedima i raspona mogućnosti izražavanja onoga što znači biti Europljanin u svakodnevnom životu. Razine povjerenja i nepovjerenja u europske institucije, budućnost Europe i mjesto koje ima identitet uvijek su bili testirani načinima života, vjerovanjima i izričajima koji prožimaju ono što zovemo ‘kultura’. Štoviše, povijesno gledajući europski projekt odražavao se u razini pažnje koju je pridavao kulturnom ‘sektoru’, od visoke umjetnosti i medija do zaštite slobodnog govora. Međutim, europska politička struktura ima podvojen odnos prema kulturi: ona ju je fragmentirala, unovčila, instrumentalizirala, glorificirala, ekonomizirala, promicala, marginalizirala, te redefinirala kroz politike koje su u regulatornom smislu tretirale razne aspekte kulture različitim, pa čak i na proturječne načine.

Najnovije izazove predstavlja strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, pri čemu redefiniranje EU kao digitalno orijentiranog, jedinstvenog tržišta 27 europskih država (ili drugih, ovisno o izlazima, pristupanjima i restrikcijama), učinkovito reproducira i inzistira na održavanju nejednakih pokretača razvoja sektora. Kritičari brinu da bi kulture i kulturni sektor, posebice u malim zemljama, ili preciznije, u svim državama osim velike četvorke (Francuska, Njemačka, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo) i dominantne dvojke (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo), mogle biti uključene u sustav ovisnosti i tokenizma, prije nego u stanje razvoja i procvata.

Pitanja su mnogostruka i neodložna, posebice s obzirom na to da Europa nije suočena s ‘normalnim’ izazovima skepticizma prema europskom jedinstvenom tržištu kao 1992., već s ekstremnim posljedicama višestrukih polarizacija u političkim, fiskalnim i društvenim stvarnostima ljudskih života. Teret europskih država u tom je smislu teži nego prije: stari alati kulturnih politika okrenutih prema unutra. iscrpili su svoj kapacitet. Put naprijed prilično je nedvojbeno put stvaranja više integracija, iako se put koji smisleno i angažirano povezuje nacionalne sektore, nacionalna tržišta, nacionalne publike i usput nacionalne proizvođače, podudara s političkom svrhom: zaštititi, promicati, osnaživati i iznova pokrenuti demokraciju. Manje, višestruko umrežene ‘Europe’, kroz koordiniranu akciju mogu usmjeriti jedinstveno digitalno tržište prema željenim odredištima višeglasja, obraćanjem pažnje na druge djeliće slagalice, poput institucija javnih medijskih servisa, arhivskih ustanova i institucija za baštinu, amaterskih kulturnih djelatnika, mladih i obrazovnog sistema.

Za daljnje informacije, molimo pratite CULPOL projekt ili nas kontaktirajte preko e-maila na culpol@irmo.hr

Otvorene prijave za međunarodni okrugli stol ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’

Zagreb, 19. – 20. travnja 2018.

Mjesto održavanja: Vijećnica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Adresa: Trg Republike Hrvatske 14

Organizator: IRMO – Institut za razvoj i međunarodne odnose

Okrugli stol je organiziran u okviru aktivnosti na Jean Monnet projektu: ‘EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi’ (2016.-2018.)

Partnerska podrška:

Radni jezici skupa su hrvatski i engleski, uz osiguran simultani prijevod.

Otvorene su prijave za međunarodni okrugli stol ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’!

Cilj ovog okruglog stola je okupiti istraživače/ice, kulturne djelatnike/ice te donositeljice i donosioce odluka u kulturi te potaknuti dijalog između različitih kulturno-političkih dionika o nekim od ključnih promjena koje Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM) donosi za sektor kulture i medija u Hrvatskoj. Okrugli stol omogućit će fokusirane tematske rasprave koje će biti usmjerene na kontekstualiziranje Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za kulturu i medije u Europskoj uniji.

Program okruglog stola koji će se održati 19. i 20. travnja uključuje:

  • Uvodno plenarno predavanje prof. dr. sc. Katharine Sarikakis s Odsjeka za komunikacije Sveučilišta u Beču, pod nazivom “Kultura i (novo) jedinstveno tržište: reproduciranje režima dominacije ili ponovno pokretanje nove Europe?” (20. travnja)
  • Uvodna diskusija – “Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije: institucionalni i regulatorni aspekti” (19. travnja)

U ovoj uvodnoj sesiji, gđa. Anja Jelavić, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture RH i g. Božo Zeba, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, predstavit će inicijative hrvatskih donositelja odluka vezane uz Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) u Hrvatskoj.

  • Tri panel sesije:

Panel 1 – Mrežne platforme i održivost medija u demokratskim društvima (19. travnja)

Glavni je cilj ovog panela preispitati utjecaj mrežnih platformi na lokalne medije i komunikacijsku industriju u političkom, kulturnom i ekonomskom smislu. U fokusu panela biti će utjecaj mrežnih platformi na digitalno oglašavanje, održivost medija, tržišno natjecanje i medijski pluralizam. Ujedno će se raspraviti i mogućnosti javnih potpora za medijske industrije, te građanske alternative tržišnim okvirima medija.

Panel 2 – Autorska prava, interesi autora i korisnika: Kako potaknuti kreativnost? (20. travnja) 

Cilj ovog panela je raspraviti o tome da li DSM reforma donosi prednosti ukupnom kulturnom i medijskom sektoru, ili je prvenstveno namijenjena ‘velikim igračima’ kreativne ekonomije? Pritom se uzima u obzir kontekst malih zemalja Europske unije kao što je i Hrvatska, zatim europska tradicija zaštite autorskih prava, promjenjiva uloga organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, pitanje prava korisnika na pristup kulturi i sl.? Ova pitanja imaju implikacije na kulturnu raznolikost i medijski pluralizam u državama članicama. Stoga ih treba sagledati ne samo iz perspektive tržišno-orijentiranih mehanizama, nego i iz perspektive kulture kao javnog dobra.

Panel 3 – Uspostavljanje ravnoteže između kulture i ekonomije: uloga baštinskih institucija? (20. travnja)

U ovoj panel sesiji staviti će se naglasak na neka važna pitanja vezana uz sektor kulturne baštine. Koja je odgovarajuća konceptualizacija prava intelektualnog vlasništva u digitalnom dobu koja bi osigurala očuvanje snažne javne domene i prava korisnika iz analognog doba? Takva nova konceptualizacija trebala bi uzeti u obzir da su pravo na znanje i pravo na razmjenu znanja, kao i pravo na stvaranje i ponovno stvaranje ključni za opstanak bilo koje kulture kao i naše kulturne memorije. Ujedno, ako svoju kulturnu baštinu promatramo kao resurs koji pokreće promišljanja i nove spoznaje koje bi trebalo sačuvati i prenijeti na buduće generacije, moramo osigurati da naše kulturne spoznaje (kako iz nedavne tako i iz daleke prošlosti) ostanu žive u našoj kulturnoj memoriji. Jedino njihovim korištenjem one opstaju jer digitalna kultura predstavlja vitalni dio naše buduće baštine. Postavlja se pitanje  da li će obrazovni i baštinski sektor moći iskoristiti prednosti i prilike koje se otvaraju kroz digitalne mreže?

Preliminarni program okruglog stola dostupan je ovdje.

Za više informacija pogledajte najavu okruglog stola.

Ukoliko želite sudjelovati na okruglom stolu molimo registrirajte se putem registracijskog formulara.

S obzirom na ograničen broj mjesta (do 80 ljudi), ljubazno molimo da svoje mjesto rezervirate na vrijeme, najkasnije do 15. travnja 2018.

Za više informacija kontaktirajte nas na culpol@irmo.hr  

Ostali materijali s okruglog stola:

Programme-DSM-Round-Table-ENG

Round-table-reader

DSM_International-Round-Table-Web-Report

Održan sastanak programskog i organizacijskog odbora za pripremu posebnog izdanja časopisa CIRR “European Union and Challenges of Cultural Policies: Critical Perspectives” (Vol. 24, No. 82)

U utorak, 28. studenoga 2017. godine u prostorijama Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu održan je sastanak programskog i organizacijskog odbora CULPOL projekta za pripremu posebnog izdanja časopisa CIRR “European Union and Challenges of Cultural Policies: Critical Perspectives” (Vol. 24, No. 82)

Na sastanku su sudjelovali članovi/ice programskog i organizacijskog odbora dr. sc. Aleksandra Uzelac, dr. sc. Jaka Primorac, dr. sc. Paško Bilić, dr. sc. Senada Šelo Šabić, dr. sc. Biserka Cvjetičanin, Barbara Lovrinić, Matea Senkić, i Mario Pallua. Raspravljalo se o dizajnu časopisa, rokovima za predaju radova, te raznim drugim organizacijskim aktivnostima izdavanja posebnog broja časopisa.

Za više informacija o CULPOL projektu i planiranim događanjima pratite mrežnu stranicu projekta culpol.irmo.hr ili nam se obratite na e-mail: culpol@irmo.hr.

 

Najava međunarodnog okruglog stola ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’

Zagreb, 19 – 20. travnja 2018.

Međunarodni okrugli stol ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’ održati će se u Zagrebu u travnju 2018. uz predviđeno sudjelovanje sudionika iz Hrvatske i Europe. Ovaj skup IRMO organizira u sklopu aktivnosti dvogodišnjeg Jean Monnet projekta „EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi“ (2016.-2018.) koji ima za cilj poticanje diskusije i kritičkog dijaloga o utjecaju EU agende na hrvatsku kulturnu politiku, a u 2018. godini u fokusu projekta će biti tema kulturnih i medijskih politika u digitalnom dobu.

Planirani okrugli stol u fokus će staviti promjene koje donosi Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM) na sektor kulture i medija u Hrvatskoj. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta najvažnija je implicitna (kulturna) politika koja donosi značajne promjene na rad sveukupnog kulturnog sektora te se u sklopu ovog okruglog stola planira razmotriti kakav je u tom kontekstu doseg nacionalnih kulturnih politika u regulaciji digitalne kulture. Premda je Strategija usvojena prije dvije godine, u Hrvatskoj nije posvećena dovoljna pažnja njezinim implikacijama. Kako danas kultura i digitalna kultura postaju sve povezanije u jedinstveni kontekst koji određuje naše iskustvo, kulturne politike ne smiju zapostaviti ovaj, u današnjem svijetu važan, aspekt kulturnih aktivnosti.

Kulturne politike u digitalnom dobu

Izazovi kulturnih politika u digitalnom kontekstu su složeni i obilježeni procesima globalizacije, konvergencije i fluidnim granicama. Medijska i komunikacijska konvergencija utječu na promjene u društvenoj, ekonomskoj i kulturnoj sferi, često mijenjajući naše prakse na nepredvidljive načine. U kontekstu višenamjenskih trans-medijskih mreža koje omogućuju jednostavno preuzimanje sadržaja između različitih medija, nema jasnih granica, a što pak dovodi do nespretne regulacije koja mora odgovoriti na pitanja, poput primjerice, jesu li sadržaji komunicirani putem digitalnih mreža privatni ili javni; smatramo li ih oblikom osobne komunikacije ili radiodifuzije; kako se suodnose makro i mikro razine; kakav je doseg nacionalnih politika u regulaciji digitalnog prostora, itd.

U kontekstu promjena nastalih zbog utjecaja digitalnog okoliša na suvremeno društvo nužno je promisliti ciljeve kulturnog, društvenog i tehnološkog razvoja kako bismo mogli odrediti jesu li složene promjene društva u cjelini utemeljene na demokratskim osnovama i osiguravaju li građanima mogućnost izbora. Važno pitanje je tko danas odlučuje o mogućim smjerovima i načinima primjene tehnologije? U tom kontekstu moramo se zapitati koju ulogu danas imaju kulturne politike, kada s jedne strane digitalna praksa, a s druge, ostale javne politike sve više određuju kontekst razvoja digitalne kulture? Koje mjesto im preostaje u reguliranju kulturnog prostora kada znamo da danas primjena digitalnih tehnologija mijenja poslovne i komunikacijske modele kulturnog sektora te da više nema niti jednog aspekta suvremene kulture koji tom utjecaju izmiče. Implicitne i eksplicitne kulturne politike se donose i implementiraju od lokalnog nivoa do EU nivoa, od strane javnih vlasti, kao i aktivnog nevladinog sektora i zaklada koji se zalažu za svoje ciljeve u području kulture i medija; one su bitni mehanizmi upravljanja europskim političkim i kulturnim prostorom i utječu na to kako građani doživljavaju i stvaraju kulturu, i međusobno se povezuju.

Važno pitanje je kakve su nam kulturne politike potrebne da bismo postigli najbolje rezultate koji promiču demokratske vrijednosti (slobodu izražavanja, kulturnu raznolikost, medijski pluralizam) u digitalizaciji u sektoru kulture i medija?

EU kontekst i DSM: digitalne politike – kulturne politike

U Europskoj uniji, digitalnu domenu uglavnom reguliraju javne politike izvan djelokruga kulturnih politika, kojima je cilj maksimalno iskoristiti ekonomske i društvene potencijale digitalnih tehnologija, a u fokus stavljaju pitanja fragmentiranog digitalnog tržišta, interoperabilnosti, cyber-kriminala, sigurnosti, privatnosti, digitalne pismenosti, i sl. S obzirom da se naša komunikacija i stvaralaštvo sve više sele u sferu digitalnih komunikacija, EU regulativa koja se tiče digitalnih mreža ili digitalnih usluga (koja nije u domeni kulturnih politika i čiji ciljevi nisu kulturno usmjereni) ima konkretan utjecaj na promjene modela rada i komunikacije u kulturnom i medijskom sektoru, čiji način rada ovisi o prihvaćenim institucionalnim i sektorskim modelima i strategijama, postojećim financijskim mehanizmima i legislativnom okviru. Uz to, utjecaj nacionalnih politika se smanjuje jer regulativa na međunarodnoj ili EU razini često obvezuje na promjene na nacionalnim razinama. Kulturna politika nije u domeni odlučivanja Europske unije, već je ona na razini javnih politika EU područje na koje se primjenjuje princip supsidijarnosti koji podrazumijeva da se državama članicama ostavlja pravo odlučivanja, formuliranja politika i donošenja odluka o financiranju u određenom polju. No kako regulativa vezana uz digitalno okružje ponajviše proizlazi iz drugih javnih politika EU, takve implicitne kulturne politike imaju značajan utjecaj na kulturu u zemljama članicama pa se postavlja pitanje mogu li nacionalne kulturne politike i dalje uspješno regulirati (digitalnu) kulturu u situaciji gdje obaveze proizašle iz drugih javnih politika (primjerice podatkovne politike, regulativa privatnosti, autorskih prava,…)  utječu na kulturni sektor, dok se u tim politikama kulturni ciljevi najčešće ne uzimaju u obzir. Drugim riječima, smatramo li da je kultura marginalizirana u digitalnoj strategiji EU i što treba učiniti da se aktualizira njezin položaj?

Kako je na razini Europske unije, fokus stavljen na kreativnu ekonomiju, koja je u bliskoj vezi s digitalnom ekonomijom, jedna od takvih važnijih implicitnih kulturnih politika je ona koja se odnosi na regulaciju zajedničkog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM), a u čiju domenu spada i regulacija autorskih prava. Reforma vezana uz DSM, stavlja fokus na digitalnu i podatkovnu ekonomiju, no ima direktan utjecaj na kulturnu trgovinu tj. trgovinu (digitalnim) kulturnim dobrima i uslugama, čime nastaju neke neplanirane kulturne ‘nuspojave’. Cilj DSM-a je osigurati visoku kvalitetu digitalnih usluga u EU te stvoriti jedinstveni regulatorni prostor i adekvatne uvijete za razvoj inovativnih digitalnih usluga. Fokus DSM-a je usmjeren na ekonomske koristi digitalne ekonomije pa se stoga naglasak stavlja na poslovne aspekte vezane uz pristup kulturnom sadržaju. DSM pitanje kulturne raznolikosti uglavnom shvaća kao mogućnost da kroz digitalno tržište više sadržaja može potencijalno doprijeti do više korisnika koji taj sadržaj kupuju. Van fokusa ostaju novo-medijske kulturne prakse korisnika i općenito prava korisnika na pristup kulturnom sadržaju i njegovu daljnju uporabu/komunikaciju, te sadržaj koji nije ponuđen na profitnoj logici.

S obzirom na diskrepanciju između nadnacionalne tržišne logike koju zastupa DSM reforma i teritorijalnog principa u okviru kojega funkcioniraju instrumenti nacionalnih kulturnih politika, ključno pitanje je donosi li DSM reforma korist cjelokupnom kulturnom sektoru ili prvenstveno velikim ‘igračima’ u području kreativne ekonomije, te hoće li male zemlje članice imati koristi od predloženih reformi? Neosporna je korist za poslovni sektor i ‘korisnike-potrošače’ od pojednostavljenja trenutno fragmentiranog digitalnog tržišta EU u kojemu se prava korištenja digitalnog sadržaja moraju posebno ugovoriti sa svakom od 28 zemalja članica, no predložene promjene dovode do redistribucije prihoda od primjerice autorskih prava, što je jedan od instrumenata nacionalnih kulturnih politika, pri čemu se ne uzimaju u obzir trenutni modeli i potrebe na nacionalnim razinama. DSM možemo razumjeti kao pokušaj Europske komisije da posredno rekonfigurira europski kulturni prostor jer predložene promjene imaju utjecaj na načine kroz koje se upravlja kulturnim sektorom u zemljama članicama EU. Za nove policy pristupe bitno je pronaći adekvatno mjesto (digitalne) kulture između tržišta i šireg društvenog konteksta i omogućiti da kulturni i umjetnički ciljevi kulturnih organizacija budu podržani poslovnim modelima koji osiguravaju dugoročnu održivost digitalnih kulturnih servisa, a da bi se to postiglo vidljiva je potreba za kontinuiranim istraživanjima u tom području. Pitanje je u kolikoj je mjeri Hrvatska pripravna na tekuće i predstojeće promjene i koliko može na njih utjecati?

Programski i organizacijski okvir

Cilj ovog okruglog stola je okupljanjem istraživača/ica, kulturnih radnika/ica i donosioca odluka u kulturi potaknuti dijalog između različitih kulturno-političkih dionika o nekim od ključnih promjena koje Strategija donosi za područje kulture i medija. Format okruglog stola omogućiti će fokusirane tematske rasprave. Fokus će biti usmjeren na kontekstualiziranje Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za kulturu i medije u Europskoj uniji i raspravljati će se o temama koje uključuju:

  • Digitalizacija kulturne baštine: kako preskočiti prepreke ostvarivanju pristupa sadržaju?
  • Copyright, autorsko pravo i otvoreni podaci: kako zaštititi stvaralaštvo?
  • Ažurirana Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama: Kakve implikacije za kulturu i medije?

Radni jezici skupa su hrvatski i engleski, uz osiguran simultani prijevod. Na okruglom stolu je predviđena je participacija sudionika iz Hrvatske i iz drugih europskih zemalja.

Mogućnosti za objavljivanje radova:

  • U okviru projekta CULPOL u 2018. godini je planirano objavljivanje posebnog izdanja časopisa Croatian International Relations Review (CIRR) na temu kulturnih politika i EU. Radovi na temu utjecaja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj su dobrodošli. Poziv na predaju radova dostupan je stranici CULPOL projekta.
  • Pozivamo zainteresirane na slanje radova za CULPOL tematske dokumente. Unutar serije CULPOL tematskih dokumenata i analitičkih komentara istraživati će se na koje sve načine Europska unija utječe na kulturnu politiku na nacionalnoj i na lokalnoj razini kako bi se istraživače/ice kulture, donosioce odluka i kulturne radnike u Hrvatskoj zainteresiralo za EU teme. Radovi na temu utjecaja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj su dobrodošli. Za više informacija vidi: https//culpol.irmo.hr/culpol-issue-papers/.

Programski odbor:

  • Dr. sc. Aleksandra Uzelac, viša znanstvena suradnica i voditeljica Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Jaka Primorac, viša znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Paško Bilić, znanstveni suradnik u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Romana Matanovac Vučković, docentica na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe – Ured MEDIA Hrvatske

Organizacijski odbor:

  • Dr. sc. Aleksandra Uzelac, viša znanstvena suradnica i voditeljica Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Jaka Primorac, viša znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Dr. sc. Paško Bilić, znanstveni suradnik u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Matea Senkić, stručna suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO
  • Barbara Lovrinić, stručna suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije, IRMO

Za više informacija pratite objave na CULPOL stranici ili se obratite organizatorima na e-mail culpol@irmo.hr.

Ostali materijali s okruglog stola:

Programme-DSM-Round-Table-ENG

DSM_International-Round-Table-Web-Report

Round-table-reader

 

Održan sastanak programskog i organizacijskog odbora za pripremu međunarodnog okruglog stola ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’

Zagreb, 27. rujna 2017. godine

Biblioteka Instituta za razvoj i međunarodne odnose – IRMO

U srijedu, 27. rujna 2017. godine u prostorijama Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu održan je sastanak programskog i organizacijskog odbora CULPOL projekta za pripremu međunarodnog okruglog stola ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’. Na sastanku su sudjelovali članovi/ice programskog i organizacijskog odbora dr. sc. Aleksandra Uzelac, dr. sc. Jaka Primorac, dr. sc. Paško Bilić i Matea Senkić iz IRMO-a, dr. sc. Romana Matanovac Vučković, izv. prof. na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe – Ured MEDIA Hrvatske.

Uz predstavljanje preliminarnog programskog okvira okruglog stola, raspravljalo se o formatu tematskih rasprava, potencijalnim govornicima i vanjskim suradnicima, te raznim organizacijskim aktivnostima kao što su najam dvorane, simultani prijevod i sl.

Odbor se jednoglasno usuglasio i oko datuma održavanja okruglog stola, koji je predviđen od 19 do 20. travnja 2017. godine.

Više infomacija o međunarodnom okruglom stolu ‘Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj’ očekujte uskoro na mrežnoj stranici projekta culpol.irmo.hr. 

Za više informacija o CULPOL projektu i planiranim događanjima pratite mrežnu stranicu projekta culpol.irmo.hr ili nam se obratite na e-mail: culpol@irmo.hr.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript